Objašnjenja

Certifikati i ispitne oznake kao potvrda visoke kvalitete proizvoda

Kvaliteta proizvoda tvrtke OBO usko je vezana uz kontinuirana ispitivanja i kontrole – stoga gotovo sve proizvode proizvodimo sami. Ta ogromna dubina izrade dokaz je našeg zahtjeva za kvalitetom. Počevši od konstrukcije i korištenih sirovina, preko proizvodnje pa sve do logistike, naši zaposlenici osobno jamče za kvalitetu i dostupnost OBO proizvoda. Brojna odobrenja potvrđuju visoke standarde kvalitete i funkcionalnost proizvoda. Osim integriranog sustava upravljanja kvalitetom, koji je temelj našeg certifikata ISO 9001 koji posjedujemo od 1994. godine te osigurava jasno definirane procese koji se dosljedno primjenjuju u praksi, ovisno o proizvodu i području zahtjeva raspolažemo i dodatnim certifikatima za pojedine proizvode. Ti certifikati potvrđuju da pojedini proizvodi ispunjavaju zahtjeve nacionalnih normi, a izdaju ih neovisna certifikacijska tijela. Osim toga, ovisno o certifikatu i certifikacijskom tijelu, provode se redovite godišnje provjere aktualnih proizvodnih procesa. 

 

Odobrenje za uporabu oznake VDE

VDE je stručna udruga za elektrotehniku, elektroniku i informacijsku tehniku, njihovih disciplina i srodnih tehnologija i aplikacija. Znak VDE za elektrotehničke proizvode označava usklađenost s odredbama VDE odnosno europskim ili međunarodnim harmoniziranim normama i potvrđuje pridržavanje zahtjeva o zaštiti za primjenjive direktive. Znak VDE označava sigurnost proizvoda po pitanju električne, mehaničke, termičke, toksične, radiološke i ostalih opasnosti. Ispitna oznaka VDE potvrđuje da su naši proizvodi, kao što je primjerice kabelska polica RKSM, propisno ispitani u skladu s mjerodavnim normama.

Sjevernoameričke ispitne oznake za noseće kabelske sustave

Brojni OBO proizvodi certificirani su za primjenu u SAD-u i Kanadi. Na sjevernoameričkim tržištima zahtijevaju se konkretni dokazi o sigurnosti proizvoda i sukladnosti s normama – osobito kod građevinskih projekata, industrijskih primjena i javnih natječaja.

Sljedeće ispitne oznake organizacija UL (Underwriters Laboratories) i CSA (Canadian Standards Association) u praksi su ključne za odabir i odobravanje proizvoda.

UL Listed

 

Oznaka UL Listed potvrđuje da je UL ispitao cjelovit gotov proizvod – primjerice kabelsku policu, kućište ili razdjelnik – te ga odobrio u skladu s važećim američkim sigurnosnim normama. Ispitivanje se provodi u stvarnim radnim uvjetima i obuhvaća, među ostalim, električnu sigurnost, svojstva materijala i zaštitu od požara.
Ciljno tržište: SAD
Tipična primjena: za izravnu primjenu na mjestu ugradnje; često se zahtijeva kod industrijskih projekata ili javnih građevina.

 

cUL Listed

 

Kanadski ekvivalent oznake UL Listed. I ovdje se ispituje cjelovit proizvod - doduše prema zahtjevima Canadian Electrical Code (CEC), odnosno normama CSA. Malo slovo „c“ s lijeve strane logotipa označava odobrenje za kanadsko tržište.
Ciljno tržište: Kanada
Posebnost: čak i ako proizvod ima UL certifikat, za Kanadu je potrebna zasebna ispitna oznaka.

 

cULus Listed

 

Ova oznaka objedinjuje odobrenja za SAD i Kanadu. Ona potvrđuje da se proizvod može upotrebljavati u objema zemljama u skladu s važećim normama, čime se izbjegava potreba za dvostrukim certificiranjem.
Ciljno tržište: SAD & Kanada
Preporuka: idealno rješenje za međunarodne projekte ili serijske proizvode namijenjene izvozu u Sjevernu Ameriku.

UL Recognized Component

 

Ova ispitna oznaka namijenjena je pojedinačnim komponentama koje se naknadno ugrađuju u cjelovit sustav – primjerice priključnim letvama, utičnim spojnicama ili unutarnjim komponentama razvodnih ormara. Ispitivanje se provodi u skladu sa specifičnom primjenom komponente, a cilj mu je osigurati njezino sigurno funkcioniranje u gotovom proizvodu.
Ciljna skupina: proizvođači originalne opreme, proizvođači uređaja, proizvodnja razvodnih ormara
Napomena: ne zamjenjuje oznaku UL Listed ako je potrebno certificirati gotov proizvod.

Oznaka UL Classified

 

Riječ je o ciljanoj procjeni određenih svojstava – primjerice otpornosti na požar (UL 94), IP klasifikacije ili elektromagnetske kompatibilnosti EMC. Posebno je relevantna za komponente s definiranom zaštitnom funkcijom, primjerice kabelske trase za zaštitu od požara ili kućišta namijenjena zahtjevnim uvjetima okoline.
Ciljno tržište: SAD (djelomično i međunarodno)
Tehnička osnova: kombinacija ispitnih postupaka UL-a i nizova normi kao što su NEMA, ANSI itd.

Ispitne oznake CSA

CSA-us

 

Ovu ispitnu oznaku izdaje CSA Group za proizvode ispitane prema američkim propisima i normama. S tehničkog je stajališta u velikoj mjeri jednakovrijedna oznaci UL - no izdaje ju drugo certifikacijsko tijelo.
Ciljno tržište: SAD
Važno u praski: često se prihvaća kao istovjetna alternativa oznaci UL - primjerice pri postupcima odobravanja koje provode lokalna nadležna tijela (AHJ).

 

CSA

 

Označava proizvode koji su u potpunosti ispitani i odobreni prema kanadskim normama (npr. C22.2). CSA je u Kanadi priznata kao službeno ovlašteno ispitno tijelo.
Ciljno tržište: Kanada
Tipična primjena: instalacije za koje je potrebno dokazati sukladnost s kanadskim elektrotehničkim kodeksom (Canadian Electrical Code – CEC).

 

CSA-us/c

 

Kombinirana ispitna oznaka za oba tržišta. CSA Group provodi ispitivanja prema američkim i kanadskim normama te potvrđuje mogućnost primjene proizvoda bez ograničenja u objema zemljama.
Ciljno tržište: SAD & Kanada
Prednost u praksi: smanjuje opseg potrebnih ispitivanja i pojednostavnjuje uvrštavanje proizvoda u natječajnu dokumentaciju te dokazivanje sukladnosti s normama.

EPD Environmental Product Declaration

Visoki zahtjevi kao primjerice održivi proizvodni procesi i posebna deklaracije o okolišu često se traže kod arhitekata i projektanata i često služe kao temelj za odluku za optimalan odabir proizvoda za odgovarajuću zgradu.

Okolišna deklaracija proizvoda razlikuje se od certifikata kao što je UL certifikat jer se u okviru EPD-a podaci o poduzeću i proizvodima ne ocjenjuju, već se samo objedinjuju u skladu s normama opisanima u nastavku. Osnova za izradu EPD-a međunarodne su norme ISO 14025 i EN 15804. Prva utvrđuje načela i postupke za okolišne deklaracije tipa III, dok druga definira odgovarajuću kategoriju proizvoda ovisno o vrsti građevnog proizvoda. Za izradu EPD-a koriste se ekološke bilance koje se izrađuju prema DIN EN ISO 14040 i 14044. 

EPD-ovi ne omogućuju samo izradu ekološke bilance i ocjenjivanje zgrada, nego i integralno projektiranje. Arhitekti i projektanti već u fazi nacrta uspoređuju, na osnovu EPD-ova, različite elemente, načine gradnje i opcije, tako mogu odabrati idealnu kombinaciju građevinskih proizvoda za dotičnu zgradu.

Zahvaljujući EPD-ovima za materijale, građevinske proizvode i komponente u ocjenu održivosti građevina mogu se uključiti i aspekti utjecaja na okoliš. Pritom se prije svega radi o osnovnim informacijama za procjenu ekološke kvalitete zgrade. Opsežni i detaljni podaci i informacije o ekološkoj bilanci obuhvaćeni i istovremeno detaljno sadržani u EPD-ovima sažeti su u standardiziranom formatu, na malom broju stranica. 

Pritom se u analizi životnog ciklusa uzimaju u obzir faze proizvodnje i zbrinjavanja. Osim toga, naše EPD-ovi objavljuje Njemačko društvo za održivu gradnju (DGNB) pa prema tome nose oznaku DGNB. Time međunarodno priznati EPD-ovi stvaraju bitno uporište u sustavu certificiranja zgrada za DGNB, BNB, BREAM i LEED

Očuvanje funkcije sigurnosno relevantnih električnih sustava

Važni sigurnosni sustavi kao primjerice rasvjeta u slučaju nužde, vatrodojavni sustavi, uređaji za odvod dima ili gašenje požara moraju u slučaju požara i dalje funkcionirati. Osim toga određeni tehnički sustavi trebaju na dulje vrijeme podupirati vatrogasnu službu za vrijeme gašenja požara. Kako bi se u slučaju požara osigurali napajanje električnom energijom, a time i očuvanje funkcije tih električnih sustava, odgovarajuće instalacije moraju biti izvedene posebnim vodovima i sustavima za polaganje. 

Instalacije s očuvanjem funkcije potrebne su u sljedećim građevinama i postrojenjima: bolnicama, hotelima i ugostiteljskim objektima, neboderima, mjestima okupljanja, poslovnim zgradama, zatvorenim velikim garažama, sustavima podzemnih željeznica, kemijskoj industriji, tvornicama i tunelima. Te objekte redovito posjećuje velik broj ljudi, zbog čega postoji povećan sigurnosni rizik uslijed okupljanja većeg broja osoba. Kod nekih postrojenja mora se obratiti pažnja i na zaštitu imovine i okoliša.

Zahtjev za elektroinstalacijama s očuvanjem funkcije sastavni je dio građevinskih propisa. Pritom se očuvanje funkcije odnosi isključivo na područja koja služe za napajanje električnom energijom sigurnosnih. Osim prethodno navedenih, među njih se ubrajaju, primjerice, i alarmni sustavi ili automatski sustavi za gašenje požara. Ovdje vrijedi propis da je potrebno osigurati napajanje električnom energijom na određeno vrijeme i u slučaju požara.

Kabelski sustavi s integriranim očuvanjem funkcije

Kabelski sustav s integriranim očuvanjem funkcije prema normi HRN DIN 4102, dio 12, je kombinacija sustava za polaganje (kabelska polica, kabelske ljestve, obujmice itd.) i kabela tj. vodova. Dokaz o očuvanju funkcije materijala dobiva se na temelju ispitivanja otpornosti na požar u nezavisnom institutu za ispitivanje materijala. Ovisno o postignutom vremenu očuvanja funkcije, kabelska instalacija razvrstava se u razred E30, E60 ili E90. Ta se klasifikacija dokumentira u potvrdi o ispitivanju. 

Trenutačno još ne postoji europska norma za očuvanje funkcije, ali postoje pojedinačni nacionalni propisi za ispitivanje, primjerice ispitivanje prema PAVUS-u u Češkoj. Najrasprostranjenije i najšire prihvaćeno je ispitivanje na temelju DIN 4102, 12. dio. Trenutačno se radi na izradi europskih standarda.

Certificirana zaštita od požara: sigurna rješenja za sigurne građevine

Bez obzira na to radi li se o dokazima o uporabljivosti ili normama za ispitivanje i klasifikaciju – uz nas uvijek imate pregled.

DIN 4102, 12. dio: sadržaj i zahtjevi

DIN 4102, 12. dio definira standardne sustave polaganja s odgovarajućim parametrima montaže. Osim toga, postoje i takozvani načini polaganja specifični za pojedine kabele, koji omogućuju ekonomičniju izvedbu, primjerice povećanjem razmaka između mjesta pričvršćivanja ili većim dopuštenim opterećenjem kabela. Ispitivanja prema DIN 4102, 12. dio dodatna su ispitivanja koja se provode uz ispitivanja propisana normama za elektrotehničke i mehaničke primjene. Dodatne informacije možete pronaći u OBO Brandschutzleitfaden poveznica.

VDE 0100 uzemljenje: definicija, pravne i normativne osnove

Kako bi bili odobreni za uporabu, sustavi nosača kabela moraju ispunjavati zahtjeve norme DIN EN 61537 „Sustavi za vođenje kabela i vodova – sustavi nosača kabela za električne instalacije“. DIN EN 61537 u točki 11 „Električna svojstva“ - propisuje i dokazivanje neprekinute električne vodljivosti.

Pitanje mora li sustav nosača kabela biti uključen u izjednačavanje potencijala uređeno je drugim propisima. Prema općeprihvaćenom tumačenju norme DIN VDE 0100, sustav nosača kabela ne mora biti uključen u izjednačavanje potencijala jer se na njemu u pravilu polažu kabeli i vodovi koji, osim izolacijskog plašta, imaju i izolaciju pojedinačnih žila. Budući da se prema VDE-u ne pretpostavlja istodobna pojava dvaju kvarova, ova dvostruka izolacija prema normativnim zahtjevima isključuje mogućnost da sustav nosača kabela u slučaju kvara dođe pod napon.

Ako se, međutim, sustav nosača prema normi DIN VDE 0100, dio 410, definira kao strani vodljivi dio unutar dosega ruke, mora se uključiti u izjednačavanje potencijala. Tipični su primjeri metalni kanali za vođenje vodova odnosno instalacijski kanali za ugradnju uređaja ili usponske trase.

Ako se na sustavima nosača kabela ili unutar njih polažu kabelske instalacije za informacijsku tehnologiju, sustavi nosača obvezno se moraju uključiti u izjednačavanje potencijala.

U tom se slučaju primjenjuje norma DIN EN 50174-2 „Informacijska tehnologija – instalacija komunikacijskog kabliranja – 2. dio: planiranje instalacije i postupci instaliranja u zgradama“. Prema toj normi, sustav nosača mora se uključiti u izjednačavanje potencijala u skladu s točkom 5.3.3.2 „Električki vodljivi sustavi za vođenje kabela“ i točkom 5.3.3.3 „Elektromagnetsko oklapanje“.

Radi dodatne sigurnosti i osiguravanja pouzdanog isključivanja struja kvara u slučaju kvara, OBO načelno preporučuje uključivanje sustava nosača za vođenje vodova u izjednačavanje potencijala.

Međunarodna normizacija

U području elektrotehnike međunarodna normizacija objedinjena je u okviru IEC-a (International Electrotechnical Commission), organizacije zadužene za donošenje međunarodnih normi. U toj su komisiji zastupljene 173 države koje sudjeluju u usklađivanju normi.

Te pak zemlje imaju nacionalna tijela i komisije koji zastupaju njihove nacionalne interese. Primjerice, u Njemačkoj je DKE (Deutsche Kommission Elektrotechnik) nadležna organizacija za izradu normi. Ta je organizacija članica IEC-a i CENELEC-a (Europski odbor za elektrotehničku normizaciju).

Svaka država članica ima nacionalnu komisiju i šalje stručnjake u različita tijela koja sudjeluju u izradi međunarodnih normi.

Međutim, nacionalne komisije mogu na temelju međunarodne norme utvrditi odstupanja koja se primjenjuju u odgovarajućoj nacionalnoj normi. To znači da se zahtjevi mogu razlikovati od zahtjeva norme IEC.

Pritom postoje određena pravila kojih se nacionalno normizacijsko tijelo mora pridržavati. Važan je aspekt da odstupanja smiju sadržavati samo strože zahtjeve od onih propisanih trenutačno važećom normom IEC. Ublažavanje odnosno smanjivanje zahtjeva nije dopušteno.

Struktura organizacija za normizaciju

Međunarodne norme ne nastaju zasebno, već suradnjom različitih organizacija na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Takva struktura osigurava usporedivost tehničkih normi na svjetskoj razini, a istodobno omogućuje njihovu prilagodbu nacionalnim posebnostima.

Dok organizacije kao što su IEC, ISO ili ITU izrađuju međunarodne norme, tijela kao što su CENELEC ili ETSI zadužena su za njihovo usklađivanje na europskoj razini. Nacionalna tijela poput DKE-a ili DIN-a zatim ih prenose na nacionalnu razinu i pritom zastupaju interese svoje zemlje.

Projektantima, voditeljima gradilišta i instalaterima poznavanje te strukture pomaže pri pravilnom razumijevanju položaja pojedinih normi, utvrđivanju nadležnosti i provedbi projekata u skladu s propisanim zahtjevima.

Međunarodna razina

 

ISO – International Organization for Standardization

 

Globalna organizacija za izradu općih tehničkih, organizacijskih i sustavnih normi. Primjeri: ISO 9001 (upravljanje kvalitetom), ISO 14001 (upravljanje okolišem).

→ Područje primjene: sve djelatnosti, primjenjuje se diljem svijeta

 

IEC – International Electrotechnical Commission

 

Nadležna za međunarodne norme u području elektrotehnike. Uređuje, između ostalog, električnu sigurnost, stupnjeve zaštite, izgradnju postrojenja i postupke ispitivanja.
→ Tipična norma: IEC 61439 za niskonaponske sklopne blokove

 

ITU – International Telecommunication Union

 

Organizacija Ujedinjenih naroda za međunarodne norme u području telekomunikacija. Koordinira npr. frekvencijski spektar, norme za 5G i internetske protokole.
→ Važnost: za sve projekte koji obuhvaćaju mrežnu tehnologiju, prijenos podataka ili mobilne komunikacije

Europska razina

 

CEN – Comité Européen de Normalisation

 

Nadležan za izradu i usklađivanje europskih normi u neelektrotehničkim područjima, npr. za građevne proizvode, strojeve i usluge.
→ Osnova za oznaku CE za brojne proizvode

 

CENELEC – Comité Européen de Normalisation Électrotechnique

 

Europski ekvivalent IEC-u na regionalnoj razini. Izrađuje norme za europsko unutarnje tržište, primjerice za kabele, zaštitne sustave, EMC.
→ Povezanost: osnova za brojne norme DIN EN u području elektrotehnike

 

 
ETSI – European Telecommunications Standards Institute

 

Razvija europske norme za telekomunikacije, radiokomunikacije, internet i umrežene sustave (npr. IoT, 5G, pametne mreže).
→ Važnost: svugdje gdje se ugrađuju tehnologije za prijenos podataka

Njemačka razina

 

DIN – Deutsches Institut für Normung e. V.

 

Središnja nacionalna organizacija za normizaciju u Njemačkoj. Preuzima europske i međunarodne norme (npr. kao DIN EN ili DIN ISO) te izrađuje vlastite norme.
→ Značenje: često su izravno uključene u tehnička pravila ili zakonske propise

 

DKE – Deutsche Kommission Elektrotechnik im DIN und VDE

 

Nadležna za sve elektrotehničke norme u Njemačkoj. Zastupa njemačke interese u IEC-u i CENELEC-u te, među ostalim, izdaje norme VDE.
→ Važno: primjerice za norme za izvođenje električnih instalacija prema DIN VDE 0100 ili norme za proizvode

EZ izjave o sukladnosti

Izjava o sukladnosti pisana je potvrda o provedenom ocjenjivanju sukladnosti. Njome odgovorna osoba obvezujuće izjavljuje i potvrđuje da proizvod, usluga ili organizacija ima svojstva navedena u izjavi.

Predmet izjave o sukladnosti nije ograničen. To znači da se sukladnost može izjaviti za proizvode, procese, osobe, tijela ili sustave upravljanja.

Oznaka CE proizlazi iz EZ izjave o sukladnosti i predstavlja oznaku sukladnosti kojom se potvrđuje da je proizvod u skladu s propisima Europske unije o usklađivanju. Ona je vidljiv rezultat cjelokupnog postupka ocjenjivanja sukladnosti i izjave o sukladnosti koja iz njega proizlazi.

Oznaka CE stoga je „grafička oznaka“, a ne kratica.

Oznaku CE uvijek stavlja proizvođač, i to na proizvod ili njegovu natpisnu pločicu tako da bude dobro vidljiva, čitljiva i trajna. Ako to nije moguće, može se staviti i na ambalažu ili prateću dokumentaciju.

Međutim, pri sastavljanju izjave o sukladnosti i stavljanju oznake CE koja iz nje proizlazi potrebno je poštovati određene obvezne zahtjeve. „Odgovorni proizvođač“ ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u EU-u na vlastitu odgovornost potvrđuje pravnu obvezujuću valjanost izjave.

  • Izjava o sukladnosti može se sastaviti samo na temelju direktive Europskog parlamenta i Vijeća.
  • U direktivama je uređeno usklađivanje zakonodavstva država članica radi omogućavanja slobodnog pristupa tržištu.
  • Osnovu za ocjenjivanje sukladnosti i sastavljanje izjave čine usklađene norme i standardi povezani s odgovarajućom direktivom.
  • Za proizvode i druge proizvode/usluge na koje se primjenjuje norma ili standard koji nije usklađen s odgovarajućom direktivom ne može se izdati potvrda o sukladnosti. Za takve proizvode mora se izdati izjava proizvođača uz navođenje primijenjene norme

Obvezni sadržaj EU izjave o sukladnosti utvrđen je u pojedinim direktivama EU-a. S druge strane, zahtjevi u pogledu forme i izgleda nisu propisani. Opći zahtjevi za sadržaj izjava o sukladnosti, kao i prijedlozi za njihovo oblikovanje, sadržani su u normama EN ISO 17050-1 i EN ISO/IEC 17050-2 te u Plavom vodiču Europske komisije.

Imate li pitanja o ovoj temi? Rado ćemo Vam pomoći!